...tko googla taj (ne)zna

Čini li nas Google sveznalicama?

Svrha interneta jest širenje informacija. Može se reći da je to bazen prepun informacija koje samo čekaju da ih pročitate. Nekoliko slova i jedan klik i informacije su vam servirane prije nego što trepnete. U takvim uvjetima vrlo je lako osjetiti se sveznajućim i izgubiti dodir s realnošću.

Možemo se pitati: Čini li nas pretraživanje interneta pametnijima?

Učimo li informacije koje smo pronašli googlanjem i ostaju li nam u pamćenju ili ih gubimo čim napustimo internet?

Ovim pitanjem pozabavilo se nekoliko istraživanja i njihov zaključak je

 – googlanje nam daje osjećaj da znamo puno više nego što zapravo znamo.

U jednom takvom istraživanju ispitanici su podijeljeni u dvije grupe. Jedna je grupa trebala uz pomoć internetskog pretraživanja odgovoriti na jednostavna pitanja poput „zašto postoje prijestupne godine?“, dok se druga grupa nije smjela koristiti internetom, već do odgovora na ista pitanja dolaziti literaturom, razgovorom i ostalim klasičnim metodama saznavanja informacija. Nakon toga od obje se grupe tražilo da procijene koliko dobro mogu odgovoriti na drugi set jednostavnih pitanja nepovezanih s prvim setom.

Rezultati su pokazali da je grupa koja se služila internetskim pretraživanjem procijenila svoje znanje višim od grupe koja se služila klasičnim metodama dolaženja do informacija.

Prethodno opisano istraživanje, međutim, nije odgovorilo na pitanje je li se procjena znanja kod ispitanika promijenila tijekom istraživanja i jesu li se grupe u startu razlikovale po vlastitoj procjeni. Sukladno tome, uslijedilo je istraživanje iste metodologije uz dodatak  procjene vlastitog znanja prije samog istraživanja. Rezultati nisu pokazali razliku između grupa u procjeni vlastitog znanja, ali prije drugog seta pitanja opet se pojavila razlika.

Grupa koja se koristila internetskim pretraživanjem očigledno podiže procjenu svojega znanja nakon prvog seta pitanja.

Zatim je još jednom provedeno slično istraživanje kako bi se utvrdilo dolazi li do tog efekta zato što ispitanici aktivno sudjeluju u pretraživanju interneta ili samo zato što im internet pruža točan odgovor. Jednoj je grupi rečeno na koju internet adresu moraju otići pronaći odgovor, a drugoj je ta ista adresa već bila otvorena.

Grupa koja je trebala ukucati adresu internetske stranice procijenila je svoje znanje višim od grupe kojoj je ista stranica bila otvorena.

Dakle, ispitanici koji aktivno sudjeluju u pretraživanju interneta precjenjuju svoje znanje za razliku od ostalih ispitanika. Izgleda da se korištenjem internetskog pretraživanja smanjuje granica između vlastitog znanja i znanja pohranjenog na internetu. Za vlastito znanje gubimo informaciju o izvoru.

Činjenica da se do znanja pohranjenog na internetu dolazi jednim klikom, bez truda, dodatno pomaže tome da granica između našeg i internetskog znanja nestaje i da se osjećamo kao sveznalice.


Comments