ASERTIVNOST

U međusobnoj komunikaciji važan je „stav“ koji zauzmemo. Naše riječi, ponašanje i odlučnost pri komunikaciji ovise o tome koji cilj želimo postići. Iako se radi o kontinuumu na kojemu postoji bezbroj stepenica, samo su nam tri opcije na raspolaganju – možemo biti pasivni, asertivni ili agresivni. U čemu je razlika?

Pasivno ponašanje (ponekad zvano i neasertivno) u komunikaciji pokazuje da nam nije stalo do našeg mišljenja, već samo želimo ugoditi sugovorniku. Na ovaj način prihvaćamo tuđe želje i tuđe vođenje i prikazujemo se vrlo „slabima“ i nesigurnima u sebe. Ovakvu vrstu ponašanja pretjerano često koriste depresivne i anksiozne osobe koje, jednostavno objašnjeno, nemaju dovoljno snage suprotstaviti se i boje se povrijediti drugoga.

S druge strane kontinuuma jest agresivno ponašanje kojim u komunikaciji pokazujemo sugovorniku da ne poštujemo njegovo mišljenje, već se želimo nametnuti ne vodeći računa o njemu. Radi se o ponašanju koje uglavnom vrijeđa sugovornika i nije poželjno koristiti se njime u svakodnevnim situacijama, a odražava visoku želju za dominacijom.

Asertivno ponašanje svojevrsna je ravnoteža između ovih dvaju područja. Ne želimo drugima nametati svoje želje niti želimo dopustiti da se nama upravlja bez uvažavanja naših želja. Radi se o opciji kojom sugovorniku pokazujemo da čujemo i razumijemo njegove želje, ali poštujemo i svoje te tražimo optimalno rješenje. Ono po čemu se asertivno ponašanje razlikuje od pasivnog i agresivnog jest to da ono teži ostvarenju komunikacije i to takvog oblika komunikacije kojom su obje strane zadovoljne. Asertivnim ponašanjem zarađujemo poštovanje umjesto da ga zahtijevamo i samim time unaprjeđujemo odnos sa sugovornikom.

Negativni rezultati pasivne komunikacije vidljivi su na više polja:

  • emocionalne posljedice: nisko samopoštovanje
  • fiziološke posljedice: glavobolja, čir, visok tlak (posljedice potiskivanja emocije ljutnje)
  • socijalne posljedice: dojam da ste neiskreni (temeljen na tome da ne iskazujete svoje mišljenje već se samo slažete s drugima)

Rezultati agresivne komunikacije uglavnom se vežu na manjak socijalne potpore:

  • ogorčenost okoline
  • povećanje broja neprijatelja
  • manjak razumijevanja i empatije iz okoline
  • smanjena mogućnost napredovanja u organizaciji

Da bismo izbjegli prethodne probleme, važno je prihvatiti i koristiti asertivnu komunikaciju. Kako bismo je koristili, nužno je naučiti komunicirati ja-porukama. 

Ja-poruke su rečenice koje sugovorniku otkrivaju naše mišljenje, želje i osjećaje bez osuđivanja druge strane. 

Uobičajeno se izražavaju „formulom“ u 4 dijela:

1. Kada ti (kratki opis ponašanja, postupka druge osobe) Kada kasniš na sastanak...

2. Osjećam se (moje emocije, ako je prikladno) ...to mi smeta...

3. Jer (zašto je ponašanje, postupak druge osobe problem) ....jer je to za mene gubitak vremena...

4. I želio bih (što želim da se dogodi) ....i želio bih da ubuduće ne kasniš.....

Ako želite podići razinu svoje asertivnosti u privatne ili pak poslovne svrhe, pokušajte prvo otkriti u kojim situacijama niste dovoljno asertivni i pogledajte kako na istu ili sličnu situaciju reagiraju druge (asertivnije) osobe. Na taj način pokušajte pronaći najasertivniji odgovor kako biste u mašti, pred ogledalom ili s prijateljima uvježbali ponašanje u komunikaciji. Najvažniji dio jest prenošenje tog ponašanja na sve komunikacijske situacije u kojima ga želite koristiti, a to je moguće samo vježbom ili bujnom maštom i najvažnije od svega, upornošću.

Čak i ako vam ne ide, uvijek vam ostaje mogućnost vježbanja uz iskusnog psihologa i/ili radionica asertivnosti. Ulaganje u sebe u vidu vježbanja vještina poput asertivnosti nikada nije promašena investicija i uvijek vodi vašem vlastitom dobitku u vidu privatnog ili poslovnog napredovanja.

Comments