psiholog ?‎ > ‎Profesionalna selekcija‎ > ‎G. O.‎ > ‎

Efekti G.O?

Naši radni zadaci oduzimaju nam energiju i smanjuju daljnju motivaciju za ponavljanjem istih poslova. Ako s radom nastavljamo svakoga dana, unedogled, dolazi do preopterećenja te umor i manjak motivacije negativno utječu na naše izvođenje pa pritom činimo veći broj grešaka i radimo usporenije. Da bismo izbjegli akumulaciju umora i manjak motivacije, potreban nam je odmor. Ponekad je običan dnevni ili vikend odmor dostatan, no u većini slučajeva nije. Posebice nije dovoljan kod poslova koje ne volimo, kod fizičkih poslova i u slučaju da smo starije dobi. Tada naše tijelo traži puno više odmora od onih nekoliko sati koji nam dnevno ostaju nakon posla i kućnih poslova.
Godišnji odmor svojevrsna je verzija „servisa automobila“. Svakodnevnom vožnjom mi svoj automobil trošimo i koliko god to trošenje bilo minimalno, nakon duljeg razdoblja potrebne su promjene. Nije dovoljno automobil ostaviti na parkiralištu nekoliko dana kako bi se trošenje smanjilo, već je potrebno u jednom trenutku odvesti ga na servis kako bi se ispitalo njegovo stanje i popravili nedostaci. Za ovu usporedbu važno je napomenuti da je odabir trenutka za servis od krucijalne važnosti. Preran odlazak neće nam se isplatiti jer ništa neće biti izmijenjeno, a potrošit ćemo novce na automehaničara i izgubiti auto na nekoliko dana. Isto tako ni prekasni odlazak nije poželjan jer do tada šteta na automobilu može biti prevelika ili pak zbog tehničkih problema može otkazati suradnju. Isto je tako s godišnjim odmorom. U jednom trenu trebamo jednostavno stati i vidjeti možemo li sav taj umor i rutinu pustiti sa strane i nastaviti dalje sretniji i odmorniji.

Godišnji odmor utječe na naše tijelo na način da smanjuje krvni tlak i poboljšava spavanje (što je posljedica smanjenog stresa na godišnjem odmoru). Također smanjuje šećer u krvi zbog uglavnom kvalitetnije, uravnoteženije i pravilnije raspoređene prehrane te poboljšava raspoloženje i razinu energije zbog odsutnosti svakodnevnog umora. Ovi efekti također imaju utjecaja na globalno stanje našega tijela jer primjerice kvaliteta sna poboljšava imunitet, a smanjeni tlak smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara. Navedeni efekti postižu se već nakon samo 4-7 dana godišnjeg odmora i daljnji odmor zapravo više nije potreban. Zato se preporuča uzimanje više godišnjih odmora u trajanju od tjedan dana. Na taj način imamo priliku odmoriti se u više navrata.

I sve je to divno i krasno kada ne bi postojao ALI. U ovom slučaju „ali“ se odnosi na to da efekti godišnjeg odmora u pravilu ne traju duže od dva tjedna nakon povratka na posao. Već kroz prvih nekoliko dana posla naše tijelo polako se vraća u stari ritam (povećanje krvnog tlaka, smanjenje kvalitete spavanja, povećanje šećera u krvi, loše raspoloženje, manjak energije). Nakon 14 radnih dana svi efekti godišnjeg odmora vraćeni su na nulu i tada nam osim eventualnog lijepog sjećanja na godišnji odmor od njega zapravo ne ostaje ništa. Istraživanja povezana s ovim područjem pokazala su da su efekti najduže zadržani kod ispitanika koji su svoj godišnji odmor proveli na aktivnom putovanju. Također, savjetuje se da nakon godišnjeg odmora prvi tjedan pokušate raditi nešto slabijim intenzitetom (ako takva opcija postoji) jer povratak na radno mjesto i rješavanje svih poslova koji su se nagomilali dok vas nije bilo uglavnom predstavlja šok za organizam.

Možemo zaključiti da je godišnji odmor nužan svakome od nas te ga zato treba pomno planirati i trošiti onda kada nam je potreban. On je dobar za naše zdravlje i za održavanje naše produktivnosti na poslu te stoga predstavlja pozitivnu pojavu za vas, ali i za vašeg šefa. A dobrim raspoređivanjem godišnjeg odmora i njegovim kvalitetnim korištenjem možete produžiti „odmor“ za još nekoliko dana.

Comments