Profesionalne društvene mreže

ŠTO SU TO PROFESIONALNE DRUŠTVENE MREŽE I KAKO MI MOGU POMOĆI U TRAŽENJU POSLA?

U potrazi za novim zaposlenicima organizacije se oslanjaju na veći broj izvora kandidata. Dok se manje organizacije više oslanjaju na objavu oglasa na Zavodu za zapošljavanje i prenošenje informacija usmenim putem, veće organizacije pokušavaju izraditi baze kandidata tako da podatke o zainteresiranima primaju u obliku otvorenih molbi tijekom cijele godine, a na selekciju zovu što veći broj ljudi kako bi im ostali njihovi podaci za sljedeća zaposlenja. Uz ove, nazovimo klasične, izvore kandidata, posljednjih se nekoliko godina razvijaju i profesionalne društvene mreže i slični koncepti kojima je cilj povezati kandidate s organizacijama kako bi na taj način organizacije mogle brže i efikasnije zapošljavati.

Profesionalne društvene mreže

ojam profesionalnih društvenih mreža javio se 1999. godine, kada je utemeljena HR.com, prva internetska mreža namijenjena isključivo razvijanju socijalnih kontakata među stručnjacima za ljudske resurse. Cilj mreže bio je povezati stručnjake iz istoga područja radi podjele znanja i razvijanja struke kao takve. Nedugo zatim, svijet je ugledala DXY.cn mreža. Radi se o internetskoj društvenoj mreži koja okuplja stručnjake iz područja medicine, farmakologije i ostalih srodnih zanimanja i djeluje na području Kine. Nakon ovih pionira profesionalnih društvenih mreža, razvila se prva i dosad najpoznatija profesionalna društvena mreža – Linkedin. Cilj Linkedina nije samo povezivanje stručnjaka unutar istog područja, već i povezivanje potražnje (organizacija) i ponude (kandidata) na tržištu rada. Ova mreža osnovana je 2003. godine i do danas je narasla na gotovo 350 milijuna registriranih korisnika koji uređuju svoje profile kako bi se istaknuli i pokazali poslodavcima da postoje i traže posao. Na poslodavcima je samo da prate ponudu i u trenutku potražnje dogovore susret s najpogodnijim kandidatima.

Osim Linkedina postoji još velik broj profesionalnih mreža, no razlika je u tome što većina njih nudi profesionalno povezivanje kao sekundarnu opciju i one nisu pokrenute isključivo s namjerom povezivanja poslodavaca i posloprimaca. Radi se o određenim konceptima poput profila na stranicama Zavoda za zapošljavanje ili pak na stranicama moj-posao.net. Takve stranice nude mogućnost izrade profila koji će nam pomoći da lakše upravljamo prijavama za poslove i da se lakše predstavimo poslodavcu, ali u puno manjoj mjeri služe kao društvene mreže u pravom smislu. Profesionalne društvene mreže u pravom su smislu društvene mreže jer uz prethodno navedeno omogućavaju i stjecanje i održavanje kontakata koji su temelj profesionalnog razvoja malih organizacija s tek jednim ili nekoliko zaposlenih.

Oblik samo-promocije

Profesionalne društvene mreže nude nam mogućnost da se povežemo s prijateljima, suradnicima i organizacijama te se na taj način samo-reklamiramo dajući ljudima uvid u svoje kompetencije, iskustvo i obrazovanje.

Takav način samo-promocije godi nama (jer time možemo pokazati koliko vrijedimo), ali godi i organizacijama koje na ovaj način preskaču prvu stepenicu u procesu selekcije – prikupljanje kandidatove dokumentacije. Umjesto da objavljuju natječaj, čekaju odgovore, zaprimaju molbe, životopise i ostale dokumente, organizacije na profesionalnim društvenim mrežama pregledaju podatke osoba koje odgovaraju profilu radnog mjesta za koje traže zaposlenika i pošalju im svoj upit. Na taj su način nove tehnologije učinile talente dostupnijima za selekcijski proces. Više nije potrebno oglašavanje natječaja širokoj populaciji, već se ide ciljano na one pojedince koji nam najviše odgovaraju, a u slučaju da potiho tražimo stručnjaka za određeno područje (headhunting), imamo priliku izravno s njime kontaktirati.

Profesionalne društvene mreže i/ili stručni postupak selekcije?

U posljednje četiri godine korištenje profesionalnih društvenih mreža kao metoda traganja za zaposlenicima postalo je puno učestalije i danas se koristi u čak 38% svjetskih zapošljavanja. To okvirno znači da se za svaki treći otvoreni natječaj kandidate traži na profesionalnim društvenim mrežama što govori o tome koliko je važno sudjelovati na njima. U ovakvoj praksi prednjače zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Nizozemske i Brazila (više od 65% natječaja ide preko profesionalnih društvenih mreža), dok se u nekim državama poput Ujedinjenog Kraljevstva još uvijek najviše ulaže u stručne suradnike izvan organizacije kojima je povjereno da vode cijeli selekcijski postupak od početka do kraja (uključujući oglašavanje).

U svakom slučaju, uz gotovo neizbježno oglašavanje potreba za novim zaposlenicima na internetskim stranicama burze rada i sličnih portala, u novije se vrijeme javlja jedna nova struja koja je okrenuta ekonomičnijem načinu oglašavanja jer je ciljana na određene pojedince koji već u samom startu zadovoljavaju najvažnije kriterije poput obrazovanja i iskustva.

Stoga savjetujemo da otvorite svoj profil na profesionalnim društvenim mrežama i povežete se s „morem“ bivših, sadašnjih i budućih kolega, poslodavaca i istomišljenika koji će Vam jednoga dana možda pomoći u daljnjoj karijeri. Sretno!

I Psidra je na linkedinu, kao i psiholozi Psidre - Draženka i Davor.

Comments