DISHARMONIČNI RAZVOJ I ASDs

Disharmonični razvoj podrazumijeva nesklad u razvoju pojedinih razvojnih područja. To može biti, na primjer, kašnjenje u motoričkom razvoju, senzornom povezivanju, govoru, intelektualnoj efikasnosti ili socijalno-emotivnom razvoju, a sve to u odnosu na očekivanja i tipične osobine za dob djeteta.

Većinom se radi o jednom ili dva razvojna područja koja bitnije odstupaju, dok su ostale primjerene za dob djeteta.
U skupini disharmonična razvoja mogu se naći razni poremećaji govornog procesiranja, disfazije, disgrafije, dislalije, disartrije, ADHD, ADD, cerebralne paralize i mnogi drugi poremećaji.
Kada se radi o neskladnom ili neujednačenom razvoju na globalnoj razini, odnosno u svim razvojnim područjima, onda je to opća razvojna disharmonija koja, prema desetoj međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10), spada u takozvane pervazivne razvojne poremećaje.

U novije vrijeme radije se koristi termin ASDs (eng. Autism Spectrum Disorders) ili  spektar autističnih poremećaja. Radi se o skupini neurorazvojnih poremećaja koji dijele neke slične razvojne smetnje, posebice u sferi komunikacije, socijalnih vještina i ponašanja.

Može se reći da ASDs uključuje autizam, pervazivne razvojne poremećaje, Rettov poremećaj, dizentegrativni poremećaj, Aspergerov poremećaj i druge neoznačene poremećaje koji imaju neke elemente navedenih.

Osobe sa ASD-om mogu imati vrlo različite simptome ali ipak slične značajke. Jedna osoba može imati blage simptome, dok drugi mogu imati ozbiljne simptome. No, obje imaju poremećaj iz kruga autističnog spektra.

Postoje tri glavne kategorije poremećaja kod djece s ASDs.

Problemi u socijalnom razvoju i interakcijama
Djeca sa ASDs često imaju problema u razvoju socijalnih vještina, nedostatak društvene svijesti uključujući razumijevanje društvenih pojmova, govor tijela ili odgovarajući emocionalni odgovor. Često se igraju sami. Mogu imati problema s održavanjem kontakta očima te odbijanje grljenja, maženja od drugih, uključujući i roditelje i druge bliske osobe.

Problemi u komunikaciji
Neka djeca s ASDs pokazuju kašnjenje u jezičnome razvoju, a neki nikad ne razviju govor i nikad ne koriste jezik. Ponekad se čini kao da ne čuju kad im se obraćate. Ponekad ponavljaju ono što čuju (eholalija) Osim ovih problema, oni imaju tendenciju da razumiju stvari u doslovnom smislu te imaju slabije razvijenu maštu. S druge strane, ima djece s nekim oblikom ASD koji nemaju nikakvih problema sa govorom.

Problemi sa ponašanjem u vidu ponavljajućih ponašanja i interesa
Postoje mnoge vrste ponavljajućih ili repetitivnih ponašanja koji se mogu vidjeti kod djece s ASDs.Tu spadaju ponašanja koja uključuju stereotipne kretnje (npr. ljuljanje na mjestu), kompulzivna ponašanja (npr. slaganje igračaka na određeni način), otpor promjenama u rutini ili okolišu, ritualna ponašanja (npr. stalni dnevni raspored aktivnosti), ograničena, restriktivna ponašanja (npr. preokupacija s određenom igračkom ili televizijskim programom).


Istraživanja
pokazuju da su srodni simptomi ASD rezultat disfunkcije mozga u više moždanih regija. Suvremene metode oslikavanja mozga i elektroencefalografija su pokazala da se to odnosi na probleme neuralnog povezivanja između različitih dijelova mozga. To se posebice odnosi na teškoće povezivanja prednjih dijelova mozga sa ostalim regijama.

Mozgovi pojedinaca s ASDs pokazuju područja kako pretjerano visoke povezanosti tako i područja manjka povezanosti. Drugim riječima, neka područja mozga pretjerano komuniciraju sa samim sobom, a ne komuniciraju normalno s drugim relevantnim područjima u mozgu.

Poremećajima iz kruga autističnog spektra danas se pristupa na više načina, kao što je metoda floortime, senzorička integracija, ABA, razne vitaminske i druge dijete te, u novije vrijeme i neurofeedback.

Neurofeedback se kao metoda u svijetu uspješno koristi već niz godina u tretmanu ADHD-a, ADD-a kod djece i odraslih, raznih poteškoća učenja, disharmonična razvoja i ostalih smetnji ponašanja.

Radi se o metodi praćenja električnih valova mozga, učenja njihove samoregulacije u funkciji željene promjene u ponašanju, a sve to putem pristupačnog računalnog sučelja.

Kod nas je novijeg datuma. Njegova je učinkovitost dokazana u mnoštvu istraživanja, posebice u odnosu na ADHD, a u novije vrijeme sve se više pokazuju i jako dobri rezultati u tretiranju ASDs.

Studije pokazuju od 40 do 90 postotno smanjenje autističnih simptoma, poboljšanje izvršne funkcije mozga i ponašanja. Evidentirana su poboljšanja u socijalnim interakcijama, komunikaciji, u pozornosti i koncentraciji, emocionalnoj stabilnosti, u smanjenju repetitivnih ponašanja i stabilizacija ponašanja u cjelini.

Neurofeedback nema negativnih nuspojava, a terapijski ishod neurofeedback treninga se održava tijekom vremena i njegovi efekti se nikad ne povlače.

 

Comments