prokrastrinacija

Prije svega, to je jedna jako čudnovata riječ koja označava ponašanje povezano sa odlaganjem obaveza ili ukratko - vještina odugovlačenja, odgađanja započinjanja ili završavanja obaveza.

Zašto danas kad mogu sutra..., geslo je prokrastrinatora – terminatora pete dimenzije, odnosno vremena potrebnog da se nešto započne, završi ili napravi u roku.

Osobito se to ponašanje koristi u učenju, studiranju, polaganju ispita ali se svakako javlja i na poslu u raznim oblicima.

Zašto to radimo? Razloga ima više, od straha od neuspjeha, nedovoljne motivacije, perfekcionizma, niskog samopouzdanja, nesigurnosti, anksioznosti do odnosa prema autoritetu.

Nekoliko novih studija pokušava objasniti što se događa u mozgu kada ljudi prokrastiniraju.

Naime, često prokrastinatori pokušavaju izbjeći anksioznost ili brigu koju u njima pobuđuje teška zadaća i to na način da se bave aktivnostima usmjerenim na popravljanje raspoloženja, kao što je provjeravanje Facebook-a ili drijemanjem.

Ali ovaj oblik ponašanja, kojeg istraživači nazivaju "odgađanje s namjerom da se dobro osjećamo", na kraju nas ostavi sa još gorim osjećajem, pogotovo kada dođe vrijeme suočavanja sa posljedicama. Pri tome se misli na propuštanja rokova za predaju našega rada, zadaće ili ispita, odnosno ulaganje brzopletog „last minute“ napora.

Drugim riječima, kratkotrajni pokušaji popravka raspoloženja sabotiraju naš trud.

Cilj je naučiti kako regulirati svoje emocije na produktivnije načine.

Novi pristup temelji se na nekoliko studija u posljednje dvije godine koje pokazuju da negativne emocije mogu zaustaviti svaki pokušaj samokontrole.

Na primjer, netko može odgađati čišćenje svoje sobe sve dok se u njoj ne nakupi toliko smeća, omota od slatkiša, fast- food vrećica, olovaka i drugih stvari da mu postane neugodno bilo koga pozvati u svoju sobu. Pri tome si može govoriti i tješiti sam sebe da će se kasnije osjećati spremnije da očisti sobu i tako pokušavati pobjeći od osjećaja i izbjeći nelagodu, podsjećajući se tako na anksioznost koju često osjeća kada pomisli da njegov rad neće biti dovoljno dobar ili da ga netko neće odobriti.

U podlozi takvog ponašanja su emocije, te znajući to, možemo reći sami sebi: «Dobro, osjećam nelagodu sada, ali osjećat ću još veću nelagodu ako odgodim svoj posao za kasnije».

Istraživači su osmislili knjižicu strategija koja pomaže prokrastinatorima da rad na svojoj volji okrenu u svoju korist. Dr. Pychyl savjetuje ljudima s ovim problemom da samo krenu sa svojim poslom, ali da u početku ne moraju očekivati puno od sebe što se tiče efikasnosti u radu. „Pravi popravak našega raspoloženja dolazi kada počnemo raditi ono što je važno za nas“.

On također savjetuje prokrastinatorima prakticiranje „putovanja kroz vrijeme" - projicirajući sebe u budućnosti zamislimo dobre osjećaje koje ćemo imati nakon završetka našega zadatka, ili one loše koje ćemo imati ako to ne učinimo. Ovaj pristup pomaže ljudima koji se često osjećaju vrlo loše u sadašnjosti, toliko da ne stignu razmišljati o budućnosti.

Oko 20% odraslih osoba tvrdi da su kronični prokrastinatori, temeljeno na istraživanju Joseph Ferrari-a, profesora psihologije na Sveučilištu DePaul, Chicago. Druge studije sugeriraju da stopa među studentima može biti i do 70%.
Ova loša navika predviđa manje plaće i veću vjerojatnost nezaposlenosti, prema nedavnom istraživanju na 22.053 ljudi.

Prokrastinacija također uzrokuje i neke dugoročne probleme. Studije su pokazale da su muškarci veći prokrastinatori nego žene i znanstvenici zaključuju da ovakve navike imaju veze s činjenicom da muškarci u prosjeku završe manje godina obrazovanja nego žene.

Većina prokrastinatora proklinju samog sebe dok odgađaju stvari i u sebi ponavljaju misli poput: „Zašto ne mogu raditi ono što bih trebao?“ ili „Trebao bih biti više odgovoran“. Negativni unutarnji monolozi izraz su sumnje u sebe i zabrinutost.

Jedna od strategija za poboljšanje naše volje je samo-opraštanje. Usmjerena je upravo na problem negativnih misli uslijed odgađanja obaveza. Studenti koji su si dozvolili da si oproste što su prokrastinirali na prvom ispitu semestra, prokrastinirali su manje na onom sljedećem.

Znači, čim kod sebe primijetite da ste počeli odgađati i odugovlačiti i da vam se mijenja raspoloženje, a glavom jure negativne misli, probajte negativne misli zamijeniti onim pozitivnijeg predznaka, malo putovati kroz vrijeme tako da zamislite onaj dobar osjećaj nakon obavljenog posla. Ako u tome baš uvijek i ne uspijete, možete sami sebi malo i oprostiti, a zatim hrabro nastaviti i nikako ne odustati.
Comments