Spora senzorna obrada

Senzornom obradom zovemo skup procesa prihvaćanja informacija iz ljudskih osjetila (senzora) i njihova objedinjavanja i organiziranja na način na koji ih možemo iskoristiti s ciljem svrhovite interakcije s okolinom. Ukratko, senzorna obrada pomaže nam reagirati na našu okolinu. Njezina brzina pomaže nam da reagiramo brže, efikasnije, točnije, spremnije itd. No, što je s onima kod kojih postoji određena prepreka koja tu brzinu smanjuje? Kako se te osobe nose sa zahtjevima okoline i na koji ih način ljudi stigmatiziraju?Iako formalno ne spada u nikakve poremećaje ili poteškoće, spora senzorna obrada često frustrira djecu, roditelje i učitelje. Ne radi se o poteškoći u učenju, ali najčešće se ukazuje tijekom obrazovanja kada sustav traži da reagirate na okolinske zahtjeve poput školskih zadataka ili domaćih zadaća. Tako primjerice nerijetko sve započinje kada se roditelji potuže da im inače dosta bistro dijete domaću zadaću rješava satima ili se pak učitelji žale da učenik ne stiže pratiti gradivo na satu. Daljnjom obradom uglavnom se dolazi do zaključka da se kod djeteta radi o sporoj senzornoj obradi. Ono što je važno napomenuti jest to da se ovaj problem nerijetko javlja kod darovite djece.
Darovita djeca koja se susreću s ovim problemom, a koja nisu procijenjena takvima, ili su pak krivo procijenjena vrlo često postanu obeshrabrena, blago depresivna, a u nešto crnijim scenarijima i odustaju od daljnjeg školovanja. Suprotno tome, ako im se tijekom obrazovanja pruži podrška, pokaže razumijevanje i pristupi individualno, vrlo često zasjaju u punom sjaju.

 

NEKI PRIMJERI ZNAKOVITIH PONAŠANJA DJECE SPORE SENZORNE OBRADE…

-        dječaku je majka rekla da se odjene jer mora poći u školu za 10 minuta, no kad je došla provjeriti je li spreman uvidjela je da se nije niti počeo odijevati

-        obitelj spremna za jednodnevni izlet u autu čeka djevojčicu da pronađe svoju omiljenu knjigu kako bi je ponijela sa sobom

-        dječak piše zadaću cijelu večer, a radi se o samo nekoliko matematičkih zadataka

-        dječak nije stigao zapisati što je učiteljica rekla da ima za zadaću te je izostavio važne informacije

Prethodni primjeri opisuju samo neka od ponašanja djece sa sporom senzornom obradom koja vodi ka problemima u školi, ali jednako tako i u kući. Važno je otkriti uzrok takvih ponašanja jer takvo ponašanje neka djeca znaju namjerno pokazivati i u tom se slučaju ne radi o navedenom problemu. No ako takvo ponašanje nije namjerno, gotovo je sigurno da se radi o sporoj senzornoj obradi povezanoj s fizičkom ozljedom ili bolešću (snižen rad štitne žlijezde, epilepsija, trauma glave), fizičkim problemima (manjak adekvatnog sna, reakcija na lijekove) ili psihičkim problemima (ADHD, deficit u kognitivnom funkcioniranju ili poteškoće u učenju, emocionalni faktori).

Ono što je takvom djetetu potrebno jest opsežna medicinska i psihološka procjena kako bi se otkrio uzrok problema, a tada uz pomoć stručnjaka i uz suradnju djeteta, roditelja i učitelja, napraviti plan intervencija kojemu je cilj reduciranje uloge brzine senzorne obrade na školsku uspješnost djeteta. Pri tome sam plan intervencija uglavnom ide u tri smjera: intervencije usmjerene na dijete, školske intervencije i kućne intervencije. Također, potrebno je razumijevanje problema i njegova uzroka i pomoć od strane roditelja i učitelja kako taj problem ne bi utjecao na njihovu darovitost i uspješnost te kako im se samopoštovanje ne bi urušilo.

Uloga roditelja neizrecivo je važna i njihova reakcija u trenutku kada prepoznaju prethodno navedena ponašanja od ključne je važnosti za daljnji razvoj djeteta. Na roditeljima je ne samo da dogovore procjenu sa stručnjacima i sudjeluju u planu intervencija, već i da educiraju bližu okolinu djeteta o tome što je spora senzorna obrada i da djetetu daju bezuvjetnu podršku i ohrabrenje tijekom edukacije kako bi se razvio do svojih potencijala koji u velikom broju slučajeva kod spore senzorne obrade prelazi granice darovitosti.

Comments